O Hvaru
Službena stranica
HVAR - JEDINI OTOK S ČAK 6 UNESCO ZAŠTIĆENIH ZNAMENITOSTI
Opće informacije
Hvar je jedan od najljepših otoka na Mediteranu, njegovi obronci prekriveni su borovom šumom, vinogradima, nasadima maslina, voća i povrća i poljima lavande. Klima na otoku je karakterizirana blagim zimama i toplim ljetima s 2718 sunčanih sati godišnje, stoga nimalo ne iznenađuje činjenica da je otok Hvar najsunčaniji otok u Hrvatskoj.
Kratka povijest
Hvar je smješten u središtu Mediteranski pomorskih puteva, što je postavilo ovaj otok kao iznimno važnu bazu za upravljanje trgovinom na Mediteranu. Duboke i mirne uvale na otoku omogućavale su pristajanje i vezu s kopnom još od davnog prahistorijskog doba. Otok je prvotno bio naseljen neolitičkim stanovništvom čija je karakteristična keramika započela hvarsku kulturu koju kasnije nastavlja ilirsko stanovništvo. U srednjovjekovnom razdoblju grad Hvar se uzdigao kao važna pomorska baza za Venecijsko kraljevstvo.
Prosperitet je donio kulturu i umjetnost na ove prostore, izgradilo se jedno od prvih pučkih kazališta u Europi, palače tadašnjih plemića i mnoge druge javne zgrade. Nakon kratkog razdoblja pod Napoleonovom vlasti, otok Hvar je postao dio Austrijskog kraljevstva, razdoblje koje je donijelo mir i prosperitet.
2018. godine Hvar je proslavio 150 godina organiziranog turizma s fokusom na prirodne znamenitosti i kulturno povijenu baštinu koji su imali ključnu ulogu u razvoju turizma na otoku od 1868 kada je osnovano Higijensko društvo. To je potaknulo razvoj turizma te pretvorilo Hvar u svjetsko poznatu destinaciju.
1. STAROGRADSKO POLJE
Također poznato kao Ager. Ovo jedinstveno polje ostalo je netaknuto od 384 pr.Kr. kada je područje bilo naseljeno s drevnim Grcima. Krajolik se sastoji od kamenih zidova i trimova mali kamenih skloništa koji svjedoče o drevnoj katastarskoj podjeli zemljišta koje je ostalo nepromijenjeno više od 24 stoljeća.
2. PROCESIJA ZA KRIŽEN
Jedinstvena procesija križnog puta povezuje lokalno stanovništvo u duboku duhovnu vezu koja datira još od 16 stoljeća. Odvija se u noći Velikog četvrtka gdje hodočasnici prolaze kroz mjesta Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrbovska. Svaka od tih 6 grupa kreče u procesiju iz svoje matične crkve krećući se u smjeru kazaljake na satu kako se ne bi susrela s ostalim hodočasnicima iz ostalih susjednih mjesta. Grupu predvodi križonoša koji nosi Križ, iza njega je njegova pratnja koja je obučena u bijele tunike te ostali hodočasnici.
3. BENEDIKTINSKA ČIPKA OD AGAVE
Čipku od agave izrađuju benediktinske redovnice iz grada Hvara. Redovnice izvlače takne bijele niti iz jezgre lista agave te ih pletu u različitim uzorcima na pozadini od kartona. Čipka koja nastane je simbol grada Hvara.
4. MEDITERANSKA PREHRANA
Tradicija zdravog života i gastronomije na otoku datira od davnina. To nije nikakvo iznenađenje s obzirom na svježu ribu, jela od ribe, domaće voće i povrće kao i vino nastalo od grožđa okupanog suncem; sve to igra važnu ulogu u dalmatinskoj prehrani.
5. KLAPSKO PJEVANJE
Pjevanje u višeglasju je izraz kulturnog identiteta Dalmacije u cjelini tako i otoka Hvara kao dijela Dalmacije. Glavni pjevač u grupi je prvi tenor kojeg prate glasovi ostalih tenora baritona i bas. Tijekom nastupa stoje jedan do drugoga u obliku polukruga.
6. SUHOZID
Umijeće gradnje kamenih zidova uglavnom se koristilo za odijeljivanje parcela zemljišta. Jedinstvenost izgradnje kamenih zidova je u tome što se kamen polaže jedan na drugoga bez ikakvog vezivnog materijala osim u nekim slučajevima zemlje. Domicilno stanovništvo kamene zidove nazivaju suhozidima.
